Više od autora

• Kako je krava stvorila rock and roll
• 99 sadnica za druga Saaba
• Ležeća pandurija
• Na kraj piste čađava šikana
• Tatin je, nije moj...

Više iz kategorije

• Kako je krava stvorila rock and roll
• 99 sadnica za druga Saaba
• Narodni auto
• Ležeća pandurija
• Na kraj piste čađava šikana

Nažalost, čini se da nema više spasa za švedsku firmu: stečaj je proveden, šljakeri otpušteni, nema više. Jbštkvžvt... (nije švedski, ali nema veze...)

Saab je definitivno prdnuo u čabar. Zapravo se to dogodilo odavno, kad su izgubili samostalnost i potpali pod General Motors.

No nekako su i u tih zadnjih dvadeset godina, dok su štancali preodjevene Opele i Subarue uspijevali barem tu i tamo, u detaljima poput ključa na središnjoj konzoli održati onu ekscentričnost koja ih je napravila ne jako velikima, ali jako cijenjenima.

Toliko da je teško povjerovati da u proizvodnju automobila nisu krenuli iz entuzijazma nego znajući da će drugi svjetski rat uskoro završiti i da se tvornica treba preorijentirati na neki civilni proizvod.
Prvi je Saab nastao kao plod rada skupine avionskih inženjera matične tvornice, od kojih većina čak nije niti posjedovala vozačku dozvolu. Pa ipak, napravili su automobil koji se danas nalazi u svakom udžbeniku povijesti automobilizma, po prvi puta primjenjujući principe aero industrije na velikoserijskom vozilu, modelu 92, razmjerno malom dvotaktnom automobilu aerodinamički osviještenog oblika, poput avionske kabine odrezanih krila.

Prvih godina svi su modeli bili u nekoj ružnoj zelenoj boji, čije su zalihe ostale u tvornici još iz ratnih vremena. Ovo je prva od dvije klasične serije Saabova, koja će pod brojčanim oznakama do 96 ostati u proizvodnji do 1980., a popularnost će dodatno steći pobjedama na relijima Erika 'na krovu' Carlssona, koji danas na pitanje što je najviše volio na tom automobilu odgovara 'čvrst krov...'

Za prvu rundu oproštaja od Saaba prisjetimo se i sportskog modela Sonett, ne baš uspješnog, ali zanimljivog pokušaja proboja na tržište sportskih automobila. Koje izvan Amerike (a ni ondje ne baš mnogo, što možemo pojasniti činjenicom da su dileri bili ljudi poput Kurta Vonneguta) nije pokazivalo ama baš nikakav interes za sportske Saabove. Što će se promijeniti sedamdesetih, no o tome u sljedećem nastavku priče o Saabu.